VIJECE KONGRESA BOSNJACKIH INTELEKTUALACA
UDRUZENJE BOSANSKOHERCEGOVACKO-TURSKO PRIJATELJSTVO

PROMOCIJA KNJIGE "POGLED NA SVIJET IZ TURSKE"

autora HUSEYNA KANSUA

PROMOTORI: Dr. Hasan Balic, Dr. Dzemaludin Latic, Prof.dr. Enes Pelidija

Sarajevo, 15.02.2003

Rijec dr. Hasana Balica

Da bi jedno drustvo uspjelo potrebno je da ima zdravu ideju, aktiviste i da mu u susret ide sreca. Sve se to dogodilo Drustvu bosasnkohercegovackog-turskog prijateljstva jer sa nama su danas njeno velicanstvo ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Meleksina Baydur i znanstvenik visoki politicki duznosnik Republike Turske Husein Kansua, zbog toga je casno prisustvovati ovom skupu ali je odgovorno na istome biti govornik. Moj zadatak je definisan i treba da predstavim Drustvo i naseg gosta. Ako to cinim kao univerzitetski nastavnik postoji opasnost da budem neekonomican sa vremenom a ako govorim kao sudija Medjunarodnog ili domaceg suda postoji mogucnost da neangazujem dovoljno vasu paznju, jer su sudijske recenice dosta hladne i sture. Zbog toga sam odlucio da napisem i procitam ono o cemu treba da govorim sve sa razlogom da bih manje grijesio.
Dakle, cast nam je sto mozemo gajiti prijateljstvo sa mocnom Turskom drzavom i velikim turskim narodom koji je dao znacajan doprinos u bastinu svjetske civilizacije. Zbog toga smo ponosni na nasu drzavu koja je 1992. Godine donijela Zakon o Udrugama i Fondacijama i tako nam omogucila da budemo prva nevladina i nestranacka legalna i legitimna organizacija ove vrste na podrucju Bosne i Hercegovine. Po nacelu prior tempore, prior iure, poslije nas na prostorima drzave nece se moci registrovati nevladina organizacija sa ovakvim imenom. Iz nasih obaveza proizilazi nasa zabrinutost za sudbinu drzave pogotovo sto sadasnje vlasti nemaju dovoljno razumijevanja za promociju znanja, prijateljstva i ljudskih prava na nivou drzave. To je razlog sto sa simpatijama gledamo na inicijativu grupe bosanskih intelektualaca o Bosni i Hercegovini kao Trecoj Republici.


Zasto smo se opredijelili za osnivanje Bosanskog a ne Bosnjackog drustva, pa zbog toga sto mi kao i nas prijatelj Husein smatramo da buducnost pripada globalizaciji i ljudskim pravima koja su jednaka za sve na ovim prostorima. Zbog toga je stanje naseg drustva prirodno stanje nase drzave stare skoro hiljadu godina. Osim toga u Bosni i Hercegovini vec postoje slicna drustva kao Bosansko-Austrijsko, Bosansko-Belgijsko, Bosansko-Indijsko, Bosansko-Hrvatsko i Bosnasko-Slovenacko. Istina samo na razini Federacije Bosne i Hercegovine, jer kada su se osnivala drugacije nije ni moglo.
Kada se pazljivo citaju brojni tekstovi naseg gosta Huseina, da se zakljuciti da vrlo cesto upotrebljava dva izraza jedan je globalizacija a drugi je ljudska prava. Mi se tu sa nasim gostom u cijelosti slazemo jer ce se buduci svjetski poredak temeljiti na tim vrijednostima. Unutar njih, dvije cinjenice su nezaobilazne, jedna je prijateljstvo a druga je znanje. Kada sam kao student na Beogradskom univerzitetu na Kalimegdanu vidio impresivan spomenik Francusko-Srpskom prijateljstvu u cijoj osnovi pise "Volimo Francusku kao sto je ona voljela nas 1918", a potom sam u Biblioteci na Kolarcevom univerzitetu vidio mnogo naslova iz oblasti prava u izdanju Srpsko-Francuske knjizare. Bio sam uzbudjen i iduci materijalnim tragovima tog prijatelstva dosao sam do Bosne i Hercegovine za koju Miroslav Krleza kaze da je mnogo prije od svojih susjeda imala konsenzus o prijateljstvu, znanju i dobroj knjizi. I zaista je to tako. Jer kada su sa Iberiskog poluotoka protjerani Jevreji i Muslimani, Osmanlije su ih primile u Bosnu i Hercegovinu, prihvatili ih kao prijatelje i tu su oni nasli svoj spas i domovinu. U znak zahvalnosti predali su Osmanlijama na cuvanje Hagadu , a Osmanlije su je dalje predali Bosancima i Hercegovcima koji je i danas cuvaju u Zemaljskom muzeju. Sultan Sulejmen Fatih, Bosankim Franjevcima darovao je 1464. godine Adahnamu, svojevrstan kodeks ljudskih prava koje Franjevci ljubomorno i danas cuvaju u samostanu u Fojnici. Austrougarski car Franjo Josip donio je ukaz 1910. godine o proglasenju Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, zatim Gazihusrevbeg je osnovao biblioteku i medresu najstarije ustanove te vrste na Balkanu , a Adil Zulfikarpasic po inozemstvu i domovini sakupio veliko kulturno blago i osnovao Bosnjacki institut. Prof.dr. Fehim Nametak prije par godina preveo je istorije koju je napisao Pecevija na turskom jeziku. Sve to mi bastinimo i promovisemo pa je upravu novinar Fuad Kovac, kada je napisao da smo mi drustvo za promociju kulture prijateljstva i ljudskih prava.

A sada o nasem gostu Huseinu Kansumu. Iz njegovih biografskih podataka da se zakljuciti da je sa nama danas, znanstvenik iz oblasti drustvenih nauka i medjunarodnog javnog prava i medjunarodne politike. Posjeduje univerzitetsko obrazovanje koje mu je omogucilo solidnu bazu za naucni i javni rad. Kada
se analiziraju ti tekstovi vidi se da se radi o talentovanom covjeku koji kada pise to cini sa takvim umjecem da je rijecima tijesno a mislima siroko. Ti kvaliteti doveli su ga do zavidnih visina u zivotu moderne Turske. Sa takvim covjekom i znanstvenikom zadovoljstvo je prijeteljovati. Za njega se moze reci da nije tuzilac, niti sudija ovoga vremena. Prije svega reklo bi se da je to istrazitelj koji ima preventivnu funkciju. Impresivna su njegova zapazanja o transformaciji cinjenica i zakljucaka od kojih je nama u ovom momentu realan i odrziv onaj koji govori da se na globalnom planu u svijetu ne moze nista ozbiljno desiti bez prisustva Republike Turske, a na Balkanu Jugoistocnoj Evropi bez prisustva Turske i Bosne i Hercegovine. Da zakljucim. Nama se posrecilo da imamo ovakvog gosta da je sa nama ambasador Republike Turske da su sa nama nasi aktivisti i prijatelji. I sve to dokazuje da ovo drustvo ima buducnost i da nije mudro biti po strani toga projeta.

HVALA VAM.