INFORMACIJE VKBI

 

Predsjednik VKBI
prof.dr. Sabira Hadzovic

Generalni sekretar VKBI
prof.dr. Arif Zulic

Predsjednik Izvrsnog odbora VKBI
prof.dr. Avdo Sofradzija

 

Sjediste Vijeca Kongresa bosnjackih intelektulaca,
Valtera Perica br.13
71000 Sarajevo

e-mail
vkbi_sa28@hotmail.com

tel/fax:
++ 387 33 445 451
++ 387 33 472 560
++ 387 33 210-982
++ 387 33 210-983


RATNI KONGRES

- Kako opstati

U Sarajevu je 22. decembra 1992. godine odrzan Ratni Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca koji je okupio vise od 800 ucesnika.

Nametnula ga je dramaticna situacija u kojoj se nasao bosnjacki narod, prezivljavajuci najsudbonosnije dane u svojoj dugoj historiji. Agresija na BiH i genocid nad Bosnjacima, odbrana zemlje i perspektive Bosne i Hercegovine, kao elementarne pretpostavke za bioloski i duhovni opstanak Bosnjaka, odredili su sadrzaj ovoga skupa. Nakon 64 godine (Prvi kongres muslimanskih intelektualaca odrzan je 1928. godine) individualni intelekt i talent Bosnjaka ponovo se pokusava sjediniti u kolektivno bice koje ce se oduprijeti decenijama nametanom historijskom zaboravu, sto je omogucavalo da se nad Bosnjacima provode genocidi, od istih egzekutora i gotovo na isti nacin, a da zrtva uvijek biva zatecena i nespremna da se odbrani.


REZOLUCIJA

- Analiza proslog i vizija nadolazeceg

Stoga je na Ratnom Kongresu preuzeta obaveza da se obnavlja i dopunjava vlastita historijska memorija i zivot organizira tako da Bosnjaci vise nikada ne budu ovisni od tudje milosti i pomoci. U Rezoluciji Kongresa jasna je poruka da ce u buducoj Bosni i Hercegovini biti mjesta za sve one koji su ostali po strani od zlocina. Bosnjacki intelektualci Bosnu i Hercegovinu vide kao multikulturnu, multietnicku i multikonfesionalnu zajednicu u kojoj nikome nece biti tijesno. Oni zele pravnu, demokratsku i modernu drzavu u kojoj ce se uvazavati ljudska prava, nacionalne i vjerske slobode i osjecanja svih gradjana i naroda Bosne i Hercegovine.


VIJECE KONGRESA

- Vizija mira i progresa

Jedna od najznacajnijh odluka Ratnog Kongresa je formiranje Vijeca Kongresa bosnjackih intelektualaca. Kongres je Vijecu povjerio misiju stvaranja uslova u kojima ce Bosnjaci sami odlucivati o svojoj sudbini. Uz analizu povijesnog iskustva i izvlacenje odgovarajucih konsekvenci, temeljni zadatak Vijeca je promisljanje buduceg nacionalnog i drustvenog napretka bosnjackog naroda. Da bi tu svoju misiju uspjesno ostvarivalo, Vijece mora osigurati najdublje prozimanje bosnjackih intelektualaca sa svojim narodom.


TRIBINE VIJECA

- Vitalni interesi Bosnjaka

Djelujuci u izuzetno teskim ratnim uslovima, Vijece Kongresa bosnjackih intelektualaca je, pored ostalog, uspjelo da organizuje na desetine tribina, susreta i tematskih rasprava o najvaznijim pitanjima borbe za opstanak Bosne i Bosnjaka. Zasnivajuci svoj rad na naucnoj istini i intelektualnom postenju, djelujuci kao otvoreni demokratski forum u kome ucestvuju predstavnici svih naroda Bosne i Hercegovine i strani drzavljani, Tribina Vijeca Kongresa bosnjackih intelektualaca se afirmisala kao nezaobilazni faktor u stvaranju vizije novog civiliziranog drustva slobodnih ljudi i slobodnih naroda. Svakodnevno reagujuci na brojne pojave i procese koji su prijetili da ugroze mir, cjelovitost i integraciju Bosne i Hercegovine, Vijece je steklo postovanje i ugled i u svom, i kod drugih naroda, i znacajno uticalo na budjenje javnog mnijenja, progresivne misli i svijesti. Ovakva aktivnost pobudila je paznju medjunarodnih faktora koji u Vijecu Kongresa bosnjackih intelektualaca nalaze sagovornika cije se misljenje cijeni i uvazava.


IZDAVACKA DJELATNOST

- Nacionalna i kulturna afirmacija

Vijece Kongresa bosnjackih intelektualaca je razvilo veoma zapazenu izdavacku djelatnost i po broju naslova se svrstalo u red produktivnijih izdavaca u Bosni i Hercegovini. Samo u ediciji "Tribina"izaslo je vise od 70 publikacija koje su, zbog svoje aktuelnosti, stekle veliki broj citalaca. Biblioteka "Arabeska", sa desetak izdanja i biblioteka "Posebna izdanja", sa dvadesetak naslova, predstavljaju respektibilan projekt da se popuni velika praznina koja je dugo godina vladala u naucnoj i politickoj publicistici vezanoj za Bosnjake, njihovu istoriju, kulturu i tradiciju i vrijedan pokusaj da se daje trenutan odgovor na brojna sudbinska pitanja, analiziraju neposredna zbivanja, drustveni tokovi i procesi.


FOND "MUHSIN RIZVIC"

- Stvaralacki podsticaj

Vijece je formiralo Fond "Muhsin Rizvic" iz kojeg se, na osnovu javnog konkursa, dodjeljuju nagrade za najbolje radove iz bosnjacke knjizevnosti i bosanskog jezika, daju finansijske potpore za izradu doktorskih disertacija i magistarskih radova i stipendije za studente iz ovih oblasti.


NOVE AKTIVNOSTI

- U skladu sa izazovima vremena

Zavrsetkom krvave bosanske drame Vijece Kongresa bosnjackih intelektualaca se naslo pred izazovima politicke borbe za samostalnost i opstanak Bosne i Hercegovine i Bosnjaka. Smatrajuci da Bosna i Hercegovina moze opstati jedino ako postane savez ljudi sposobnih da zive od svoga rada, Vijece je formiralo Poslovni centar koji ce organizirati poslovnu saradnju, podsticati poduzetnictvo i putem informiranja i edukacije, niza istrazivackih, razvojnih i informatickih projekata, promotivnih akcija i inicijativa, uspostaviti trajnu komunikaciju medju poslovnim ljudima u zemlji i svijetu. Osnovni intelektualni teret razvoja i tranzicije treba da podnese vlastita pamet. Po svojim programskim opredjeljenjima, autoritetu i intelektualnim kapacitetima, Vijece Kongresa bosnjackih intelektualaca je najpogodnije mjesto i ambijent u kome ce se raspolozivo znanje efikasno usmjeriti na jacanje ekonomske osnove bosnjackog naroda.

Da bi se na naucnoj osnovi osvijetlila srednjevjekovna bosanska kultura, Vijece Kongresa bosnjackih intelektualaca je formiralo Odjel za njegovanje srednjevjekovne bosanske bastine. Njegov temeljni cilj je reafirmacija svijesti o srednjevjekovnoj bosanskoj drzavi kao vaznoj epohi u kontinuitetu razvoja bosansko-hercegovacke drzave.


CLANSTVO, ORGANIZACIJA I RUKOVODJENJE

Kao nestranacko i nevladino udruzenje, Kongres bosnjackih intelektualaca ima ambicije da okupi sto veci broj intelektualaca Bosnjaka i organizira cjelovitu, sinhroniziranu i efikasnu aktivnost u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i u inostranstvu, kako bi se podstakla realizacija vitalnih interesa Bosnjaka. Clanovi Kongresa bosnjackih intelektualca mogu biti svi bosnjacki intelektualci koji prihvataju Statut i Program. Oni se organiziraju formirajuci Odbore Vijeca Kongresa bosnjackih intelektualaca u kantonalnim i opstinskim sjedistima.

Plenum Kongresa bosnjackih intelektualaca bira clanove Vijeca Kongresa koji iz svojih redova biraju predsjednika i generalnog sekretara. Vijece Kongresa, takodje, bira svoj Izvrsni odbor koji izmedju svojih clanova odredjuje predsjednika ovog tijela.