GODISNJICA PRIZNANJA I PRIJEMA
DRZAVE BOSNE I HERCEGOVINE U OUN

Prof.dr. Haris Silajdzic,
kopredsjedavajuci Vijeca ministara BiH

Ostvarenje ljudskih prava vise se ne moze traziti u Povelji Ujedinjenih nacija, vec u pravnoj drzavi ukljucenoj u evropske integracije, smatra dr. Haris Silajdzic, kopredsjedavajuci Vijeca ministara Bosne i Hercegovine.
"UN je zastarjela organizacija koja, pokazalo se to na primjeru BiH, a evo sad i na Kosovu, bez medjunarodne vopjne sile ne moze predstavljati relevantan faktor u kriznim podrucjima", kazao je silajdzic na tribini VKBI, posvecenoj sedmoj godisnjici prijema BiH u UN.
Prijem BiH u UN, 22 maja 1992. godine, predstavljao je samo potvrdu njene drzavnosti, a ne priznanja novoformirane drzave.
"Sve ostalo bilo je stvar administrativnog preuredjenja nase drzave, dok se strategija medjunarodne zajednice, ako je postojala, svodila na izolaciju problema unutar BiH. Vanjskim uzrokom tadasnje situacije u BiH Nato se tek sada pozabavio", rekao je uvodnicar.
Ipak, nakon agresije na BiH, u medjunarodnoj zajednici vise nista nije ostalo isto. BIH, je smatra Silajdzic, promijenila stanje svijesti na medjunarodnom planu.
"Ono sto se desava u nasem susjedstvu nije plod iskljucivo politickih interesa medjunarodne zajednice. Ima i toga, ali se iza svega krije, da tako kazem, izvjesno gadjenje" nad desetogodisnjim djelima rezima u Beogradu. Natova rekacija u SR Jugoslaviji je, uz ostalo, i zakasnjela reakcija savjesti nad zrtvama u Bosni i Hercegovini" istakao je dr. Silajdzic.
Ujedinjene nacije su definitivno pale na ispitu ljudskih prava, smatra uvodnicar, napominjuci da se ljudska prava i danas u BiH krse.
"Ona se krse i naocigled Vlade u kojoj sam i ja, ali i pred ocima predstavnika medjunarodne zajednice", kazao je Silajdzic i dodao je da je izlaz u okruzenju, odnosno u integraciji u Evropsku uniju.
Norme koje ona garantuje, kao sto su one koje propisuje Sud u Strazburu, nisu prazno slovo na papiru. Kosovska kriza priblizila je Evropi, smatra Silajdzic, ne samo BiH, nego i cijelo podrucje koje je nekad egzistiralo izvan berlinskog zida.
"U Evropskoj zajednici sazrela je svijest da je nemoguce uspjesno odrzati jedno podrucje izvan zida viza, kada milion ljudi traze svoja prava", kazao je Silajdzic. Rijesenje je, dodao je, samo u brzem prikljucenju u EU.
Prije kosovske krize vladalo je uvjerenje da bi prijem pet zemalja bivse jugoslavenske drzave potrajao 10-ak godina, istakao je uvodnicar. A danas se govori o roku od pet do sest godina. Ranije je u igri bio takozvani regionalni pristup prijema zemalja ove regije u evropske integracije, ali se pokazalo da on ne daje ocekivane rezultate. Isto tako, presporim se potvrdio i plan o parcijalnom trgovinskom i ekonomskom povezivanju.
"Nakon kosovske krize, a to je i moj dojam nakon donatorske konferencije u Briselu, sve vise je u igri plan sveobuhvatnog politickog ulaska Evrope na ovo podrucje" kazao je Silajdzic.
Govoreci o mogucem tajmingu prikljucena pet drzava nekadasnje Jugoslavije u EU, on je nagovjestio da bi vec 2000. mogla biti uspostavljena zona slobodne trgovine sa EU, a tri-cetiri godine kasnije i carinska unija.
Kakva je u svemu tome uloga domace pameti i znanja? Da li bh potencijali mogu atrofirati prepustanjem cijelog posla medjunarodnoj zajednici, bila su neka od pitanja kojima je uvodnicar aktuelizirao pasivnost, pa i bezbjednost na bosanskim prostorima.
"Ranije smo imali vise ideja, a manje izvodjaca. Cekajuci da nam medjunarodna zajednica donese i ideje i projekte mi gubimo moc i ocekujemo da neko drugi nasem geografskom prisustvu u Evropi doda i kvalitet evropskih standarda", odgovorio je Silajdzic.
Dovoljan primjer uzimanja zdravo za gotovo svega sto nam dodje je opsteprihvacena ideja o kapitalizmu i trzisnom privredjivanju. O tome se, kaze Silajdzic, uopste ne raspravlja, kao da smo mi Svedska. Gdje je javna rasprava o posebnosti bosanske drzave i njenom autenticnom razvoju, gdje se vode debate o putevima i posljedicama tranzicije, zapitao je.
"Nisu dovoljne same rasprave u zatvorenim intelektualnim krugovima, potrebna je javna debata o tim pitanjima", porucio je Silajdzic.